Outdoor rebooted

Sve što se dogodilo u 2020. nije nužno loše

Neočekivani događaji imaju neočekivane posljedice, a u moru loših vijesti u 2020. ima i ponešto dobrog – mnogi od nas su (ponovno) otkrili prirodu i kretanje tek kad smo shvatili koliko su sloboda i spontanost krhke

Samo mijena stalna jest

Nekada davno, postojala je popularna uzrečica „Ništa nas ne smije iznenaditi“. Ne ulazeći u raspravu o njezinom tadašnjem značenju, radi se zapravo o vrlo korisnom savjetu: biti uvijek spreman suočiti se s nepredviđenim situacijama, izazovima, ali i prilikama. No, i najspremniji, najprilagodljiviji i najfleksibilniji od nas, nisu mogli predvidjeti smjer kojim će krenuti 2020. godina.

Mudre izreke na stranu, kakve god ste planove imali za 2020., osim ako su uključivali globalni „lockdown“ u kojem smo se našli, oni su prestali postojati kada je u naše živote, poslove i slobodno vrijeme ušetala Corona. Za mnoge su mnogi od tih planova uključivali druženja, putovanja, poslovne pothvate, ali i rekreativne aktivnosti; novi režim prehrane, treninga, novi sportski hobi. Zatvoreni u stanove i kuće, na socijalnoj distanci, bili smo prisiljeni odustati od mnogih stvari i promijeniti mnoge odluke.

No, jesu li baš sve stvari koje su se oko nas promijenile bile promjene na loše?

Svi su gore

Ako ništa drugo, „coronatime“ (copyright KČH) je pokazao da nagle i neočekivane promjene mogu ljude potaknuti na razmišljanje o životnim prioritetima, a ona klišeizirana životna mudrost da pravu vrijednost spoznajemo tek kad nešto izgubimo, opet se pokazala točnom.

Mnogi su tako otkrili koliko im znači mogućnost vidjeti prijatelje ili obitelji (bez obzira koliko ih često inače viđali) tek kada im je ta mogućnost bila ozbiljno ograničena. Još bolji primjer – mnogi su ljudi otkrili koliko vrijednosti ima boravak u prirodi i kretanje (bez obzira koliko često se u prirodi inače kretali) tek kada to više nisu mogli napraviti.

Zeleni, otvoreni prostori gradova, parkovi, šetališta, obale rijeka i jezera, Drave i Jaruni, odjednom su se, usred „karantene“, napunili uglavnom propisno distanciranim ljudima od kojih mnoge inače ne biste mogli vidjeti u prirodi. I koliko god to ponekad gledali s podsmijehom, koliko god mnogim rekreativcima, koji su se odjednom našli u neočekivanoj gužvi, ta masovna ljubav prema prirodi išla na živce, taj je fenomen zapravo jako pozitivan i ohrabrujuć.

Suočeni s neočekivanim gubitkom spontanosti i sužavanjem mogućnosti izbora, ljudi su shvatili da sve ono što su odgađali prije, možda mogu nadoknaditi sada uz napomenu, naravno, da su upute nadležnih službi o ponašanju, distanciranju i oprezu, primarne.

Zato, u optimističnom tonu, ako razdoblje kroz koje smo prošli u nekima od nas (vas) razvije svijest o tome koliko je mogućnost spontanog kretanja i boravka u prirodi vrijedna, korisna i zdrava i koliko toga možemo izgubiti bez te slobode, 2020. godine neće biti izgubljena i promašena.

Nova sloboda – na dva kotača

S normalizacijom života, brojni se ljudi pitaju, kako svoju potrebu za kretanjem i zdravljem oživotvoriti. Ako pitate nas, odgovor će dakako biti – u obliku bicikla. U tom zaključku nismo usamljeni. Nedavno su nas zapljusnule vijesti o boomu prodaje bicikala u mnogim europskim zemljama u kojima je došlo do popuštanja protuepidemijskih mjera. Kad malo razmislimo, to ni ne čudi.

Bicikl je idealno prijevozno sredstvo, rekreacijski alat i sportski izazov za sve moguće zamislive tipove aktivnih, ali i neaktivnih ljudi. Vožnja bicikla je bez ikakvih velikih kompromisa potpuno prilagođena i dalje važećim protuepidemijskim preporukama i zadržavanju što je moguće veće socijalne distance, fizička aktivnost uključena u vožnju bicikla je izuzetno zdrava, razina napora se izuzetno lagano prilagođava sposobnostima vozača, a sve skupa je, što je možda i najvažnije, izuzetno zabavno.

Na biciklu ste uvijek sami, čak i kada vozite u društvu. Bicikl vam omogućava da s relativno malim naporom prevalite relativno velike udaljenosti, bilo da ste commuter ili vozite iz užitka odnosno skidate KOM-ove na Stravi. Bicikl vam daje osjećaj potpune slobode, može vas odvesti izvan gužve, izravno u prirodno okruženje, ispuniti vas osjećajem postignuća, a niti jedna vožnja nije ista kao prethodna, čak i kada vozite identičnom rutom.

Biciklom možete ići na izlet, biciklom možete sebe itekako sportski izazvati, a u uvjetima u kojima je još uvijek upitna ovogodišnja budućnost turističkih putovanja, bicikl može nahraniti potrebu za promjenom mjesta, avanturom, istraživanjem i novim doživljajima.

Bicikl je uz to i budućnost. Diljem Europe, usporedno s ograničavanjem korištenja javnog prijevoza, biciklisti se pojavljuju kao suvisla, zdrava i održiva alternativa, nešto što stručnjaci, ali i ciklo-aktivisti trube, tvrde i dokazuju već desetljećima.

Uz sve, kretanje i razmišljanje su evolucijski  i fiziološki povezani. Naši mozgovi su aktivniji kada se krećemo odnosno hodamo, trčimo, planinarimo ili vozimo bicikl (vjerojatno i kad cijepamo drva, ali to je druga tema).

Dakle, budimo aktivni i pametni, zdravi i odgovorni – vratimo se u prirodu, vratimo se na šetačke, hodačke i biciklističke staze, pazimo jedni na druge, ali prije svega na sami sebe.

Petar Čavlović